Početna strana > Hronika > Srbija ostvarila najbolji izvozni rezultat na tržištu Rusije u poslednjih 15 godina
Hronika

Srbija ostvarila najbolji izvozni rezultat na tržištu Rusije u poslednjih 15 godina

PDF Štampa El. pošta
petak, 11. februar 2011.

BEOGRAD - Privreda Srbije ostvarila je lane na ruskom tržištu ubedljivo najbolji izvozni rezultat u poslednjih 15 godina, odnosno od prelaska sa kliringa na dolarski način plaćanja, izjavio je Tanjugu direktor Predstavništva Privredne komore Srbije (PKS) u Ruskoj Federaciji Janko Đurić. Pokrivenost uvoza izvozom u robnoj razmeni sa Rusijom, koja se u poslednjoj deceniji kretala u rasponu od 12 do 14 odsto, u 2010. je dostigla „fantastičnih 25 procenata”, rekao je Đurić, naglasivši da je taj rezultat postignut u vreme popriličnog pada srpskog izvoza, odnosno u godini velike svetske ekonomske krize.

U 2010. godini ukupna robna razmena između Srbije i Rusije dostigla je 2.701,6 miliona dolara i veća je za oko 16 odsto nego 2009.

Izvoz iz Srbije povećan je čak za oko 55 odsto u odnosu na prethodnu godinu i njegova nominalna vrednost je 541,1 milion dolara. Uvoz je povećan za oko devet odsto u odnosu na 2009. i dostigao je 2.160,5 miliona dolara.

Negativni saldo u trgovini Srbije sa Rusijom zabeležen je u visini od 1.619,4 miliona dolara. Taj raskorak je zbog velikog uvoza nafte i gasa iz Rusije - skoro polovinu uvoza, tačnije 43,3 odsto čini nafta, a 30,7 odsto gas.

Rusija je šesti partner Srbije kod izvoza sa učešćem od 5,49 odsto, a prvi u uvozu - 12,85 odsto. Pokrivenost uvoza izvozom dostigao četvrtinu, podsetio je Đurić.

U našem izvozu u Rusku Federaciju dominiraju voće, lekovi, akumulatori, podne obloge, bakarne cevi raznih profila, gume za vozila ..., a u uvozu iz Rusije nafta, neki derivati i gas, aluminijum, mineralna đubriva... Izvoz jabuka je gotovo učetvorostručen, a zahvaljujući PKS naše voće dospelo je i na rafove velikih trgovinskih lanaca.

Najveći izvoznici iz Srbije u Rusiju su Hemofarm - Vršac, Tarket - Bačka Palanka, Farmakom MB - Šabac, Valjaonica bakra - Sevojno, Goša - Smederevska Palanka, Tigar - Pirot, SIMPO - Vranje, FBC Majdanpek, ENIA - Bačka Palanka, Moskomerc - Beograd.

Međusobna bescarinska trgovina važi za oko 96 odsto robe iz Carinske nomenklature, prema Sporazumu o slobodnoj trgovini SCG i RF iz avgusta 2000. godine, podsetio je Đurić.

Na zasedanju Međuvladinog srpsko-ruskog komiteta za trgovinu, ekonomsku i naučno-tehničku saradnju, koje je održano u novembru 2008. u Moskvi, usaglašen je novi spisak proizvoda koji treba da se nađu na režimu slobodne trgovine, među kojima se pominje i nameštaj.

Kopredsednici srpske i ruske strane Međuvladinog komiteta potpisali su usaglašene liste 3. aprila 2009. godine, od kada su počele i da se primenjuju.

Na zasedanju MK, održanom u oktobru 2010. u Moskvi, dogovorene su nove liste izuzetaka, prema kojima će biti povećan broj proizvoda na slobodnom režimu, a ratifikacija se očekuje u prvom kvartalu 2011, najavio je Đurić.

Poboljšanju međusobne razmene doprineće, bez sumnje, i učešće privrednika iz Srbije na najvećoj specijalizovanoj sajamskoj izložbi u Rusiji i istočnoj Evropi „Prodekspo” koja je od 7. do 11. februara održana u kompleksu Ekspocentar u Moskvi, gde je više od 2.200 kompanija iz 60 zemalja iz celog sveta predstavilo najnovija dostignuća u prehrambenoj industriji.

Ciljevi su ove sajamske priredbe, koja se održava već 16 godina, trgovina, poslovni kontakti, prestiž, promocija i istraživanje.

Prošle godine je na sajmu bilo više od 60.000 posetilaca, među kojima su 85 odsto stručnjaci iz prehrambene industrije.

PKS je organizator zajedničkog nastupa privrede Srbije na ovom sajmu, a na njenom štandu se predstavilo 13 firmi.

Naše firme su se na ovoj sajamskoj priredbi upoznale i sa budućim potrebama i zahtevima ruskog tržišta radi povećanja plasmana srpskih proizvoda i usluga.

Istovremeno su i „testirane mogućnosti” srpskih preduzeća u odnosu na svetsku ponudu, a cilj je bio i stvaranje boljeg imidža tih firmi i njihovih vodećih proizvoda, kako bi mogle da uspešnije posluju na ogromnom tržištu Rusije, Belorusije i Kazahstana od 170 miliona potrošača na kome imamo preferencijalni status.

Dosadašnje aktivnosti i zalaganja privrednika, uz veliku pomoć i Predstavništva PKS, pokazali su da su značajni prodori mogući, ali se nikada ne sme smetnuti s uma da je i to tržište probirljivo i zahteva vrhunski kvalitet kao i zemlje EU.

(Tanjug)

 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner